Akademkinja Vida Demarin: Mozak i kreativnost; predavanje

MSU, prostor za povremene izložbe, četvrtak, 19. 2. 2015. u 18 sati

 

 

 

Što je umjetnost i kako nastaje? Kakve su veze između naših vizualnih dojmova, inspiracije, osjećaja i samog čina likovnog ili glazbenog stvaralaštva? Što misle i osjećaju posjetitelji izložbi, slušatelji koncerata? Koja je uloga mozga u svemu tome? Na znanstveno-popularan način o toj će temi govoriti jedna od najistaknutijih znanstvenica tog područja, specijalistica neuropsihijatrije, akademkinja Vida Demarin.

Mozak je najvažniji organ u ljudskom tijelu i do danas je prikupljena velika količina informacija o tome kako funkcionira taj centar svih naših životnih procesa. Istraživanje mozga je danas jedno od najzastupljenijih područja znanstvenog istraživanja uopće i u ovom se trenutku nastavlja velikom brzinom zbog sve veće dostupnosti neinvazivnog snimanja moždane aktivnosti uz pomoć funkcionalne magnetske rezonance. 

Akademkinja Vida Demarin svoj je stručni i znanstveni rad posvetila upravo istraživanjima funkcija mozga, a ovom prigodom govoriti će o procesima koji se događaju u mozgu tijekom stvaranja i recepcije umjetničkog djela. Fantastična metoda funkcionalnog neuroimaginga daje nam mogućnost uvida u aktivnost mozga za vrijeme gledanja određenog likovnog djela ili slušanja glazbe te nam pomaže u boljem razumijevanju funkcije mozga u aktivnostima povezanim s kreativnim stvaralaštvom.

U stvaralaštvu Petera Koglera izdvaja se nekoliko motiva koji su postali njegovim zaštitnim znakom. Jedan od najpoznatijih je i motiv isprepletenih cijevi koje čine mrežaste strukture što se šire i osvajaju arhitektonske prostore. U Muzeju suvremene umjetnosti upravo je Koglerova instalacija s motivom cijevi na tapetama zasigurno najomiljeniji eksponat izložbe! Međutim, postoji i cijeli niz Koglerovih motiva povezanih s ljudskom anatomijom, kao što su mozak, lice, skelet ili rendgenska slike koje Kogler razvija u kompjutorskim animacijama, slikama, crtežima i objektima od osamdesetih godina prošlog stoljeća pod utjecajem formalističke filozofije američkog minimalizma. 

ULAZ SLOBODAN

 

Filip Đerke,

Studentska sekcija za neuroznanost