Voditelj |
Prof. dr. sc. Aleksandra Dugandžić
|
Istraživači |
Poslijedoktorand: dr. sc. Domagoj Prebeg dr. sc. Nikola Habek, dr. med. izv. prof. dr. sc. Vladiana Crljen, dr. med. izv. prof. dr. sc. Vesna Lukinović Škudar, dr. med. prim. dr. sc. Spomenka Ljubić, dr. med. dr. med. Ante Piljac mag. ing. el. Milan Kordić dr. med. Martina Tkalčić dr. sc. Pero Bubalo, dr. med. dr. med. Petar Škavić dr. med. Margarita Berkopić dr. med. Nada Pjevač
|
Iznos potpore |
989.497,78 kuna
|
Početak projekta |
01.12.2018.
|
Kraj projekta |
30.11.2022.
|
Trajanje projekta |
4 godine
|
Diabetes mellitus tipa 2 (T2DM) i komplikacije koje uzrokuje ova bolest veliki su teret za današnje čovječanstvo. Samo u Europi je danas oko 60 milijuna dijabetičara i samo troškovi liječenja godišnje prelaze 130 milijardi eura. Komplikacije ove bolesti koje nastaju zbog povišene razine glukoze u krvi (hiperglikemija) godišnje uzrokuju smrt oko 3,4 milijuna ljudi u svijetu (podaci Svjetske Zdravstvene Organizacije). Da bi održali homeostazu glukoze kod oboljelih od T2DM i spriječili ili odgodili dijabetičke komplikacije koriste se različiti pristupi, ali samo s ograničenim učinkom (smanjenje stvaranja glukoze, smanjena apsorpcija glukoze iz crijeva regulirana prehranom ili povećano iskorištavanje glukoze tjelovježbom ili terapijom inzulinom). Novi pristup ovom problemu bio bi porast potrošnje glukoze putem aktivacije smeđeg masnog tkiva (eng:
brown adipose tissue, BAT) mehanizmima regulacije putem središnjeg živčanog sustava. BAT ima ulogu peći u našem tijelu koja pretvara glukozu nakon obroka u toplinu u sklopu termogeneze uzrokovane hranom. Funkcija BAT-a propada sa starošću i povećanjem tjelesne težine. Mehanizam aktivacije BAT-a nakon obroka još uvijek nije dovoljno razjašnjen. Nedavno smo otkrili novi protein u mozgu, urogvanilin (UGN), čiji izražaj se mijenja nakon unosa hrane te promjene u njegovoj funkciji u mozgu kod laboratorijskih životinja u odgovarajućoj mjeri prati promjena aktivnosti BAT-a. Cilj ovog projekta je odrediti funkciju UGN-a u mozgu i njegovu ulogu u fiziologiji BAT-a. To će biti istraženo na staničnoj razini (elektrofiziološka istraživanja), na životinjskom modelu (miševi) te će na kraju važnost uloge UGN-a biti određena na zdravoj i dijabetičkoj populaciji. Specifični ciljevi ovog projekta su odrediti: mehanizam djelovanja UGN-a u hipotalamusu, regulacija stvaranja UGN-a u mozgu, posljedične promjene u metabolizmu glukoze te promjene volumena i aktivnosti BAT-a nakon produljene primjene UGN-a. Usporedit ćemo ulogu UGN-a u regulaciji aktivnosti BAT-a kod oboljelih od T2DM i zdravih ispitanika mjerenjem aktivnosti BAT-a nakon obroka. Ta aktivnost biti će uspoređena s promjenama u homeostazi glukoze i sintezom inzulina, glukagonu sličnog peptida-1 (eng: glucagon - like peptide -1, GLP-1) i UGN-a. Moguć utjecaj dobi, spola i tjelesne težine na moždane učinke UGN-a biti će određeni procjenom izražaja njegovog receptora, gvanilat ciklaze C (GC-C), u različitim regijama ljudskog mozga. Aktivnost BAT-a nakon obroka biti će određena jednostavnom, neinvazivnom, ali dovoljno osjetljivom infracrvenom termografijom, umjesto uobičajene pozitronske emisijske tomografije - kompjutorizirane tomografije (PET-CT) koja izlaže pacijenta radioaktivnosti. Svi pokusi biti će izvedeni na oba spola zbog toga što postoje velike razlike u metabolizmu glukoze između muškaraca i žena koje još nisu u potpunosti razjašnjene. Ovaj projekt potaknut će nova istraživanja metaboličkih poremećaja u oba spola. Ovo istraživanje moglo bi dovesti do novog pristupa liječenju hiperglikemije kod oboljelih od T2DM koje bi poboljšalo metabolizam glukoze, smanjilo komplikacije dijabetesa, odgodilo terapiju inzulinom, smanjilo troškove liječenja te sveukupno unaprijedilo kvalitetu života oboljelih od T2DM.