Autori: Miloš Judaš & Ivica Kostović


Na ovoj stranici možete vidjeti sadržaj svih poglavlja udžbenika "Temelji Neurozanosti", te preuzeti cijeli udžbenik (ovdje) ili pojedinačna poglavlja.

  1. Razvojno porijeklo i temeljna podjela središnjeg živčanog sustava
    • Živčani sustav ima središnji i periferni dio
    • Dva temeljna dijela središnjeg živčanog sustava su mozak (encephalon) i kralježnična moždina(medulla spinalis)
    • Tri temeljna dijela mozga su moždano deblo (truncus encephalicus), mali mozak (cerebellum) i veliki mozak (cerebrum)
    • Poznavanje embrionalnog razvoja omogućuje nam potpuniju razdiobu temeljnih dijelova središnjeg živčanog sustava
  2. Stanična gtađa središnjeg živčanog sustava: neuroni i glija
    • Dvije temeljne vrste stanica u središnjem živčanom sustavu su neuroni i glija
    • Četiri glavna morfološka dijela neurona su dendriti, soma, akson i presinaptički aksonski završetak
    • Tri temeljne neurohistološke metode uveli su krajem prošlog stoljeća Camillo Golgi, Franz Nissl i Carl Weigert
    • Neuronske putove može se istražiti metodama što se temelje na prirodnoj pojavi aksonskog prenošenja
    • Glija stanice dijelimo na makrogliju (astrociti i oligodendrociti) i mikrogliju
    • Kromatoliza, degeneracija neurona i regeneracija ozlijeđenog aksona
  3. Morfogeneza i histogeneza središnjeg živčanog sustava i procesi razvojnog preustrojstva
    • Cijeli središnji živčani sustav se razvija od ektoderma
    • Histogenetski procesi uzrokuju rast neuralne cijevi, promjene njezinog oblika i promjene građe njezine stijenke
    • Razvojni stadiji su vremenski, a embrionalne zone prostorni pokazatelji za praćenje histogenetskih procesa
    • Histogenetske procese dijelimo na "progresivne" i reorganizacijske
    • Histogeneza moždane kore obilježena je pojavom posebnih fetalnih zona, a pojava kortikalne ploče označava prijelaziz embrionalnog u rano fetalno razdoblje
    • Bazalni gangliji telencefalona razviju se od ganglijskog brežuljka, a to je područje ključnoza patogenezu periventrikularnogkrvarenja uprijevremeno rođene djece
  4. Izgled i raspodijela sive i bijele tvari kralježnične moždine, moždanog debla i malog mozga
    • Kralježnična moždina je spinalni dio središnjeg živčanog sustava
    • Moždano deblo spaja kralježničnu moždinu s velikim i malim mozgom
    • Mali mozak ima koru, bijelu tvar, 4 parne duboke jezgre i 3 režnja s 10 režnjića što oblikuju središnji vermis i dvije bočne hemisfere
  5. Izgled i raspodijela sive i bijele tvari velikog mozga: međumozak, krajnji mozak i sustav moždanih komora
    • Veliki mozak (cerebrum) sastoji se od međumozga (diencephalon) i krajnjeg mozga (telencephalon)
    • Telencefalon je pogodno podijeliti u lateralni telencefalon i mediobazalni telencefalon
    • Četiri temeljna dijela telencefalona su: moždana kora, bijela tvar, bazalni gangliji i lateralne moždane komore
    • U omeđenju moždanih komora sudjeluju brojnestrukture telencefalona i diencefalona
    • Lobus limbicus je medijalni, rubni dio telencefalona što u luku okružuje diencephalon i corpus callosum
  6. Stanična biologija neurona
    • Neuron je signalna jedinica živčanog sustava
    • Put biosinteze, sekrecije, endocitoze i egzocitoze
    • Citoskelet neurona je dinamička struktura s nizom bitnih funkcija
    • Aksonsko prenošenje je dvosmjerno (anterogradno ili retrogradno), odabirno i brzo ili sporo
  7. Odabirna propusnost stanične membrane i ionski kanali
    • Lipidni dvosloj i uklopljeni proteini određuju bioelektrična svojstva membrane
    • Stanična membrana je odabirno propusna pregrada između stanice i njezine okoline
    • Brojnost, vrste i raspored ionskih kanala određuju električnu vodljivost membrane neurona
  8. Biofizički temelji ekscitabilnosti: Membranski i akcijski potencijal
    • Kretanje iona kroz membranu mijenja membranski potencijal
    • Teorijom sržnog vodiča tumačimo pasivna električna svojstva membrane
    • Nastanak i vođenje akcijskog potencijala
  9. Signalne molekule i signalni mehanizmi
    • Međustanični signali prenose se izravnim dodirom stanica ili izlučenim signalnim molekulama
    • Membrana odraslih neurona sadrži dvije glavne vrste receptora: ionotropne i metabotropne
    • Procesi fosforilacije i defosforilacije ciljnih proteina imaju ključnu ulogu u signalnim funkcijama neurona
    • Posebna uloga i homeostaza Ca2+ u neuronima
    • Neki vanjski signali mijenjaju ekspresiju gena odraslih neurona
    • Sažetak poglavlja: kratkoročne, srednjoročne i dugoročne posljedice aktivacije receptora
  10. Građa i funkcija sinapsi
    • Temeljni dijelovi kemijske sinapse su presinaptički element, sinaptička pukotina i postsinaptički element
    • Strukturu sinapsi moguće je povezati s njihovom funkcijom
    • Različite vrste sinapsi razmještene su po različitim dijelovima postsinaptičkog neurona
    • Egzocitoza je precizno nadzirani proces oslobađanja "kvantnih" količina neurotransmitera iz sinaptičkih mjehurića
    • Aktivacija ionotropnih receptora dovodi do izravnih promjena ionske propusnosti postsinaptičke membrane i nastanka postsinaptičkih potencijala
    • Mehanizmi presinaptičke i postsinaptičke inhibicije i facilitacije su različiti
    • Sinaptička integracija je vremensko i prostorno zbrajanje EPSP i IPSP u zoni okidanja
    • Sinaptička plastičnost: ljudska osobnosttemelji se na promjenama "snage" i "učinkovitosti" sinapsi
    • Sinaptička signalizacija prekida se odstranjivanjem neurotransmitera iz sinaptičke pukotine na tri načina: difuzijom, hidrolitičkom razgradnjom i ponovnim unošenjem u presinaptički element
    • Bolesti sinapse: otrovi, droge, lijekovi i protutijela mogu odabirno djelovati na različite korake sinaptičke signalizacije
  11. Neurotransmiteri, neuropeptidi i njihovi receptori
    • Postsinaptički receptori određuju narav i trajanje sinaptičke signalizacije
    • U sinaptičkoj signalizaciji neuroni rabe dvije vrste signalnih molekula: klasične neurotransmitere i neuroaktivne peptide
    • Mnogo je različitih vrsta neuroaktivnih peptida
  12. Stanični temelj ponašanja: neuronski nizovi, putovi, krugovi, mreže i sustavi
    • Neuroni su međusobno povezani na niz različitih načina
    • Nadzorni sustavi su sustavi što reguliraju rad drugih sustava
  13. Podsjetnik na građu i funkciju perifernog i autonomnog živčanog sustava
    • Periferni živčani sustav se sastoji od živaca, njihovih korjenova i spletova, perifernih neurona što oblikuju osjetne i autonomne ganglije, osjetnih receptora i glija stanica
  14. Ustrojstvo sive i bijele tvari kralježnične moždine
    • Tri debela snopa bijele tvari okružuju tri stupa i središnji dio sive tvari kralježnične moždine
    • Tri glavne vrste neurona u sivoj tvari kralježnične moždine su: stanice korjenova, stanice snopova i interneuroni
    • Bijela tvar kralježnične moždine sastavljena je od uzlaznih osjetnih, silaznih motoričkih i dvosmjernih asocijacijskih putova
    • Kliničko-anatomski sindromi kralježnične moždine
  15. Ustrojstvo sive i bijele tvari moždanog debla i malog mozga
    • Na prijelazu iz kralježnične u produljenu moždinu dolazi do bitnih promjena unutarnjeg ustrojstva
    • Vanjski izgled moždanog debla izraz je njegove unutarnje građe – izbočine i polja na površini odgovaraju jezgrama ili snopovima aksona u dubini
    • Moždano deblo sadrži 6 funkcionalnih skupina sive tvari
    • Kroz moždano deblo prolaze (ili iznjega polaze) dugi osjetni i motorički putovi
    • Moždani živci
  16. Ustrojstvo sive i bijele tvari međumozga
    • Subthalamus je malo područje složene građe, kroz koje prolaze osjetni, motorički i uzlazni monoaminski putovi
    • Talamus je razdijeljen na područja i jezgre, a aksoni talamičkih neurona oblikuju moćni talamokortikalni sustav
  17. Ustrojstvo neurotransmiterskih sustava i retikularne formacije
    • Neurotransmiteri brze ekscitacije i inhibicije: glutamat i GABA
    • Sustavi acetilkolinskih neurona
    • Sustavi monoaminskih neurona
    • Retikularna formacija zauzima središnji dio tegmentuma moždanog debla i dijeli se u tri uzdužne funkcionalne zone
  18. Regionalno, arealno, laminarno i modularno ustrojstvo moždane kore
    1. Arhitektonika je temeljna metoda istraživanja građe moždane kore
    2. Moždanu koru dijelimo u isocortex i allocortex
    3. Neuroni moždane kore su piramidni i nepiramidni
    4. Aferentni sustavi vlakana moždane kore mogu biti ekscitacijski ili modulacijski, a dijelimo ih u tri velike skupine
    5. Radijalni stupići (kolumne) su temeljne strukturno-funkcionalne jedinice moždane kore
    6. Četiri temeljna citoarhitektonska tipa moždane kore mogu se povezati s pet funkcionalnih skupina kortikalnih polja
  19. Opće moždane funkcije: uzlazni aktivacijski sustavi, EEG, stupnjevi budnosti i stanja svijesti
    • Budnost i spavanje su stanja svijesti i stanja ponašanja
    • EEG valovi se temelje na skupnim električnim svojstvima neurona moždane kore
    • Postsinaptički potencijali piramidnih neurona moždane kore imaju ključnu ulogu u nastanku EEG valova
    • Različiti sustavi aferentnih aksona uzrokuju različite promjene električne aktivnosti moždane kore
    • Ritmične oscilacije aktivnosti talamokortikalnih neurona omogućuju pojavu vretena spavanja, a predvodnik tih oscilacija je retikularna jezgra talamusa
    • Acetilkolinski i monoaminski uzlazni aksoni i retikularna formacija moduliraju ekscitabilnost talamokortikalnog sustava
    • Neurobiološki mehanizmi što omogućuju prijelaze između različitih stanja svijesti još uvijek su slabo poznati
    • Spavanje ima stadije što se ciklički ponavljaju tijekom noći
  20. Moždane ovojnice i krvne žile, ependim i koroidni spletovi moždanih komora, cirkumventrikularni organi
    • Tri moždane ovojnice ovijaju, podupiru, zaštićuju i pregrađuju tkivo središnjeg živčanog sustava
    • Arteriae vertebrales i arteriae radiculares su dva glavna izvora arterijske krvi za kralježničnu moždinu, a raspored moždinskih vena je sličan rasporedu moždinskih arterija
    • Mozak arterijsku krv prima preko unutarnjih karotidnih i vertebralnih arterija, što se na bazi mozga spoje u Willisov prsten
    • Moždano deblo i mali mozak arterijsku krv primaju preko vertebralnog bazilarnog sustava
    • Moždane komore oblaže ependim, a u njima su smješteni koroidni spletovi što izlučuju cerebrospinalnu tekućinu
    • U određenim područjima stijenki moždanih komora su smješteni posebni cirkumventrikularni organi
  21. Fiziologija cerebrospinalnog likvora i intrakranijski tlak
    • Cerebrospinalni likvor ispunjava sustav moždanih komora i subarahnoidni prostor
    • Intrakranijski tlak (tlak cerebrospinalnog likvora) ovisi o interakciji intrakranijskih volumena mozga, krvi i likvora
  22. Načela ustrojstva osjetnih sustava, vrste osjeta i osjetni receptori
    • Osjetne informacije omogućuju nastanak svjesnog osjeta, kontrolu pokreta i održavanje stanja budnosti i pozornosti
    • Svi osjetni sustavi su ustrojeni prema istom općem planu
    • Četiri obilježja fizičkog podražaja mogu se kvantitativno povezati s psihološkim svojstvima svjesnog osjeta
    • Osjetni receptori prevode svojstva podražaja u neuralne kodove
  23. Bol, toplina i hladnoća - anterolateralni osjetni sustav
    • Kožni termoreceptori bilježe i postojanu temperaturu kože i njezine promjene
    • Tri glavne vrste boli su brza površinska, spora površinska i duboka utrobna bol
    • Mehanički (Aδ-vlakna) i polimodalni (C-vlakna) nociceptori reagiraju na škodljive podražaje što oštećuju tkivo
    • Primarna aferentna nocicepcijskavlakna završavaju na sekundarnim osjetnim neuronima i interneuronima smještenim u nekoliko Rexedovih slojeva
    • Aksoni sekundarnih osjetnih neurona oblikuju anterolateralni sustav za prijenos osjeta boli i temperature, sastavljen od 4 uzlazna puta
    • Teorija nadziranog ulaza: prijenos osjeta boli može se modulirati na razini spinalnog segmenta promjenom ravnoteže između aktivnosti nocicepcijskih i ostalih aferentnih vlakana
    • Silazni putovi sustava endogene analgezije također mogu modulirati prijenos osjeta boli na razini spinalnog segmenta
  24. Dodir, pritisak i kinestezija - sustav dorzalnih kolumni
    • Mehaničko podraživanje kože uzrokuje različite oblike svjesnog osjeta, a mehanoreceptore razvrstavamo na temelju njihove sposobnosti da signaliziraju brzinu, jačinu i usmjerenost podražaja
    • Tri glavna snopa osjetnog puta za dodir i kinesteziju iz trupa i udova su: fasciculus gracilis, fasciculus cuneatus i lemniscus medialis
    • Svaki dio kože je somatotopski predstavljen u primarnoj somatosenzibilnoj kori sukladno broju receptora u njemu
    • Nervus trigeminus prenosi osjet dodira i kinestezije iz područja lica
  25. Uho - organ sluha i ravnoteže
    • Organ ravnoteže i slušni organ su smješteni u unutarnjem uhu
    • Prvi neuron slušnog puta je smješten u spiralnom gangliju pužnice, a prvi neuron vestibularnog puta je smješten u vestibularnom gangliju u dnu unutarnjeg zvukovoda
    • Bubnjići slušne koščice prenose titranje zraka na tekućinu unutarnjeg uha
    • Cortijev slušni organ je smješten u pužnici
    • Organ ravnoteže se sastoji od tri polukružna kanalića, membranske vrećice (sacculus) i membranske mješinice (utriculus)
  26. Slušni i vestibularni sustav
    • Zvuk je tlačni val što se širi zrakom
    • Specifične neuronske veze povezuju neka područja moždanog debla, međumozga i moždane kore u središnji slušni sustav
    • Vrste i stupnjevi oštećenja sluha
    • Vestibularni sustav ima tri glavne funkcionalne zadaće
    • Vestibularne jezgre imaju vrlo složene neuronske veze
  27. Fiziologija oka i fototransdukcije
    • Stijenku očne jabučice oblikuju tri očne ovojnice, a njezinu nutrinu ispunjavaju staklasto tijelo, leća i očna vodica
    • Staklasto tijelo ispunjava najveći dio oka
    • Stvaranjem i otjecanjem očne vodice održava se očni tlak
    • Dioptrički aparat oka je složeni centrirani optički sustav, sastavljen od 4 refrakcijska medija sfernih površina, s tri para kardinalnih točaka
    • Četiri vrste oštrine vida su: detekcijska oštrina, lokalizacijska (Vernier) oštrina, oštrina razlučivanja i oštrina prepoznavanja
    • Spektar vidljivog svjetla je tek djelićširokog spektra elektromagnetskog zračenja
    • Čunjići i štapići mrežnice su fotoreceptori zaduženi za fototransdukciju
    • Fototransdukcija je slijed biokemijskih zbivanja u vanjskom odsječku fotoreceptora
    • Adaptacija na mrak je dvofazni proces brzog povećavanja osjetljivosti čunjića i sporijeg povećavanja osjetljivosti štapića
  28. Mrežnica i primarni vidni put
    • Mrežnica je izravni produljak međumozga, a vidni živac oblikuju aksoni trećeg neurona vidnog puta
    • Oftalmoskopom kroz zjenicu možemo promotriti očnu pozadinu (fundus) i mnogo doznati o nekim bolestima mozga i krvnih žila
    • Mrežnicu izgrađuje 5 vrsta neurona poredanih u 3 stanična sloja između kojih su 2 sinaptičke zone
    • Vidni sustav reagira na kontraste, tj. razlike stupnja osvijetljenosti različitih dijelova vidnog prizora
    • Fotoreceptori su prvi, bipolarne stanice drugi, a ganglijske stanice treći neuron vidnog puta
    • Corpus geniculatum laterale ima dorzalni i ventralni dio
    • Pulvinar je povezan s asocijacijskom vidnom moždanom korom
    • Radiatio optica se sastoji od genikulokortikalnih aksona što završavaju u primarnoj vidnoj moždanoj kori
    • Primarni vidni put je precizno retinotopno ustrojen
    • Primarna vidna moždana kora (area striata, polje 17) je heterotipni izokorteks
    • Neuroni primarne vidne moždane kore preoblikuju okrugla receptivna polja neurona mrežnice i CGLd u linearne odsječke i granice
    • Primarna vidna moždana kora ima stupićasto (kolumnarno) ustrojstvo
  29. Opažanje boja, oblika, dubine i kretanja i ustrojstvo asocijacijskih vidnih polja moždane kore
    • Vid je konsruktivni, stvaralački proces
    • Tri ključna svojstva atributa bojesu ton, jarkost i zasićenost, a opažanje boja se temelji na konstantnosti boja, oponentnosti boja i istodobnomkontrastu boja
    • Opažanje oblika se temelji na razlikovanju lika i pozadine
    • Pri opažanju kretanja u vidnom polju, vidni sustavrabi podatke o kretanju gledanog predmeta, kretanju pozadine te pokretima očiju i glave
    • Opažanje dubine se temelji na tri vrste osjetnih pokazatelja: statičkim i dinamičkim monokularnim te binokularnim
    • Pojava opažajnih konstantnosti pokazuje da se vidno opažanjeoslanja na postojana svojstva okolnih objekata, a ne na varljive i neprekidne promjene obrazaca vidnih podražaja
    • P-sustav i inferotemporalni vidni korteks imaju ključnu ulogu u opažanju boja i oblika, a M-sustav i parijetalni vidni korteks omogućuju opažanje kretanja
    • Postojanje M i P sustava je izravno dokazano i u ljudskom mozgu
  30. Mirisi i okusi - kemijski osjeti
    • Njušni sustav
    • Okusni sustav
  31. Opće ustrojstvo motoričkih sustava
    • Motorička jedinica se sastoji od alfa-motoneurona i mišićnih vlakana što ih taj motoneuron inervira
    • Tri hijerarhijske razine motoričkih sustava su kralježnična moždina, moždano deblo i moždana kora
    • Mali mozak i bazalni gangliji su dva motorička sustava što moduliraju aktivnost moždanog debla i moždane kore
    • Bolesti i ozljede pojedinih dijelova motoričkih sustava imaju prepoznatljive simptome i znakove
  32. Spinalni motorički mehanizmi i refleksi
    • Mišićna i tetivna vretena trajno bilježe različita svojstva mehaničkog stanja mišića
    • Refleks istezanja se temelji na osjetnim informacijama iz mišićnih vretena, a pridonosi regulaciji mišićnog tonusa
    • Neuronski krugovi i interneuroni kralježnične moždine imaju ključnu ulogu u procesima motoričke koordinacije
  33. Uloga silaznih putova iz moždanog debla u održavanju stava tijela i mišićnog tonusa
    • Spinalni šok i učinci presijecanja kralježnične moždine
    • Decerebracijska i dekortikacijska rigidnost imaju različite uzroke i različita obilježja
    • Decerebracijska rigidnostje posljedica pojačane toničke aktivnosti lateralnog vestibulospinalnog i medijalnog retikulospinalnog puta
    • Sažetak: za pojavu decerebracijske rigidnosti bitan je poremećaj regulacije toničke aktivnosti lateralnog vestibulospinalnog i medijalnog retikulospinalnog puta
  34. Uloga motoričke moždane kore u voljnim pokretima
    • Motorička područja moždane kore su smještena u čeonom režnju
    • Tractus corticospinalis polazi iz motoričkih i somatosenzibilnih polja moždane kore
    • Kortikospinalni aksoni na alfa-motoneurone djeluju i izravno i neizravno (preko interneurona)
    • Ozljede polja MI uzrokuju mišićnu slabost ili kljenut, a ozljede polja MII i SMA uzrokuju poremećaje izvođenja svrhovitih pokreta
  35. Mali mozak
    • Kora malog mozga sadrži tri zasebna funkcionalna područja
    • Aferentne veze malog mozga dijelimo u 5 glavnih skupina
    • Kora malog mozga ima 3 sloja s 5 vrsta neurona
    • Eferentne projekcije tri funkcionalna područja mali mozak napuštaju preko zasebnih dubokih jezgara
    • Funkcionalni sažetak: zasebna područja kore malog mozga imaju zasebne veze s mozgom i kralježničnom moždinom
    • Bolesti i ozljede malog mozga uzrokuju jasno prepoznatljive simptome i znakove
  36. Motoričke funkcije bazalnih ganglija telencefalona
    • Poput malog mozga, bazalni gangliji moduliraju aktivnost motoričke moždane kore i silaznih motoričkih putova
    • Pet tijesno povezanih jezgara oblikuje sustav motoričkih bazalnih ganglija
    • Unutarnje i vanjske veze bazalnih ganglija oblikuju jedan glavni i tri pomoćna neuronska kruga
    • Glavna aferentna vlakna za putamen i nucleus caudatus dolaze iz moždane kore, intralaminarnih jezgara talamusa i SNc
    • Neuroni strijatuma raspoređeni su u dva strukturno-funkcionalna odjeljka: matrix i striosome
    • Aksoni projekcijskih neurona strijatuma završavaju kao izravni put u GPi i SNr, a kao neizravni put u GPe
    • Bolesti bazalnih ganglija imaju karakteristična obilježja
  37. Sustav za pokretanje očiju i usmjeravanje pogleda
    • Tri para vanjskih očnih mišića pokreću očnu jabučicu oko tri osi rotacije
    • Tri moždana živca inerviraju vanjske očne mišiće
    • Pet neuralnih sustava omogućuje pet vrsta očnih pokreta
    • Očnim pokretima upravljaju brojne moždane strukture
    • Vestibulo-okularni i optokinetički refleksi održavaju oštru sliku na mrežnici tijekom okretanja glave
    • Glatki pokreti praćenja održavaju sliku pokretnog predmetana mjestu najoštrijeg vida, a njima združeno upravljaju moždana kora, mali mozak i moždano deblo
    • Pokreti vergencije omogućuju oštro gledanje predmeta što se očima primiču ili se od njih odmiču
    • Sakade usmjeravaju pogledna zanimljivi predmet
  38. Ustrojstvo i funkcija limbičkog sustava
    • Hippocampus retrocommissuralis je troslojni archicortex
    • Središnji limbički kontinuum je skup povezanih subkortikalnih struktura što se protežu od mediobazalnog telencefalona do moždanog debla
    • Corpus amygdaloideum je bazalni ganglij limbičkog sustava smješten u vrhu sljepoočnog režnja
    • Limbička i paralimbička kortikalna polja upravljaju održavanjem homeostaze i usklađuju unutarnja stanja organizma s realnostima vanjskog svijeta
    • Uzajamna povezanost neuronskih krugova i putova limbičkog sustava
    • Funkcije limbičkog sustava
  39. Hipotalamus upravlja endokrinim i autonomnim živčanim sustavom
    • Hipotalamus oblikuje stijenku i dno III.komore, a dijeli se na tri poprečne i tri uzdužne zone
    • Prednji režanj hipofize (adenohypophysis) je vezan uz parvocelularne, a stražnji režanj (neurohypophysis) uz magnocelularne neurosekrecijske neurone
    • Neuroni hipotalamusa uključeni su u 4 vrste refleksa
    • Hipotalamus upravlja aktivnošću autonomnog živčanog sustava
  40. Neurobiologija bioloških ritmova i motivacijskih stanja
    • Neurobiologija bioloških ritmova
    • Neurobiologija termoregulacije
    • Neurobiologija pijenja i žeđi
    • Neurobiologija hranjenja, gladi i sitosti
  41. Neurobiologija emocija i spolnosti
    • Amigdala imaju ključnu ulogu u osjećajima straha i tjeskobe
    • Zbog čega je stres loš za vaš mozak?
    • Spolnost i mozak: spolna diferencijacija ljudskog mozga
  42. Neurobiologija pozornosti i funkcije stražnje tjemene i dorzolateralne prefrontalne moždane kore
    • Pozornost je svjesni psihološki proces, a može biti odabirna ili podijeljena
    • Ozljede tjemenog režnja uzrokuju raznovrsne poremećaje što imaju sličnu podlogu
    • Sustav pozornosti je mreža razdvojenih, ali funkcionalno povezanih moždanih struktura
    • Posebna obilježja sustava radnog pamćenja
  43. Psihologija i anatomija učenja i pamćenja
    • Učenje i pamćenje su temelj ljudske osobnosti
    • Dvije glavne vrste učenja su neasocijacijsko i asocijacijsko učenje
    • Proces pamćenja ima tri stadija
    • Složeno asocijacijsko pamćenje u čovjeka može biti eksplicitno (deklarativno) ili implicitno (proceduralno)
    • Neuroanatomija pamćenja
    • Strukture medijalnog temporalnog režnja su bitne za uspostavu dugoročnog eksplicitnog pamćenja, ali nisu skladišta pamćenja
  44. Sinaptička plastičnost i stanični mehanizmi učenja i pamćenja
    • Učenje i pamćenje se temelje na pojavama sinaptičke plastičnosti
    • Tijekom habituacije i senzitizacije se mijenja presinaptička egzocitoza neurotransmitera
    • Snažna aktivacija ekscitacijskih sinapsi u hipokampusu uzrokuje pojavu dugoročne potencijacije (LTP)
    • Glutamatni NMDA-receptori imaju važnu ulogu u pojavi LTP
    • Dušični monoksid (NO) je nova vrsta signalne molekule, a u mozgu djeluje kao povratni glasnik u procesu volumne transmisije
    • Pojava LTP u CA1 polju hipokampusa vjerojatno je stanična podloga asocijacijskog učenja
  45. "Temelji Neuroznanosti"