U Rijeci i na otoku Rabu, u trajanju od 24. do 26. travnja 2015. godine održat će se 5. studentski kongres neuroznanosti. Pozvani su svi studenti koji se bave znanstveno-istraživačkim radom u neuroznanosti, od neuroanatomije, neurofiziologije, neurofarmakologije preko neurologije i psihijatrije do psihologije i svih ostalih područja koja u najširem smislu proučavaju ljudski mozak i njegovu funkciju, da aktivno sudjeluju na NeuRi 2015. Organizatori su pripremili tri dana bogatog znanstveno-stručnog i društvenog programa. Domaćin je studentska udruga FOSS MedRi i Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, a radna subota biti će u rapskoj Psihijatrijskoj bolnici – jednoj od najreprezentativnijih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj.
U sklopu svečanog otvaranja kongresa, 24. travnja plenarno predavanje pod naslovom "Macro- and microarchitecture of cognitive processing" održat će prof. dr. sc. Goran Šimić s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Više informacija o kongresu pronađite na poveznici.
I ove godine smo sudjelovali u inicijativi organizacije Dana Alliance for Brain Initiatives za popularizaciju znanja o funkcijama mozga, kao i popularizaciju neuroznanosti. Kampanja poznata u svijetu kao Brain Awareness Week, provedena je u Hrvatskoj 14. godinu zaredom u mjesecu ožujku pod nazivom Tjedan mozga.
Tjedan mozga organizirali smo polazeći od dosadašnjeg zanimanja javnosti za nove spoznaje o mozgu te novih inicijativa u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Zbivanja su organizirana u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Pili, Zadru, Kaštel-Sućurcu, Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Mnogobrojne aktivnosti, tribine, predavanja, okrugli stolovi ali i posjete vrtića, osnovnih i srednjih škola doprinjele su promociji ove manifestacije ali neuroznanosti i znanosti općenito.
Nadamo se da ćete nam se i slijedeće godine pridružiti u obilježavanju 15. Tjedna mozga u Hrvatskoj!
Više o ovogodišnjim događanjima pronađite na donljim linkovima:
Tema broja: Neuroznanost i umjetnost
Link: http://gyrus.hiim.hr/index.php/vol-iii-broj-1-neuroznanost-i-umjetnost
S velikim Vas ponosnom obavještavamo da je izašao novi broj Gyrusa. U ovom broju donosimo Vam nekoliko tekstova o povezanosti glazbe, slike i pokreta s neuroznanosti. Koji se procesi odvijaju u samom umjetniku prilikom stvaranja? Može li se umjetnost naučiti?
U Gyrusu se bavimo zrcalnim neuronima, amigdalama i strahom, objašnjavamo što je to budna kraniotomija, ali i povezanost vježbanja i simpatičke aktivnosti.
Gyrus je besplatan i uvijek će biti! Gyrus u potpunosti pišu i uređuju studenti!
Akademkinja Vida Demarin: Mozak i kreativnost; predavanje
MSU, prostor za povremene izložbe, četvrtak, 19. 2. 2015. u 18 sati
Što je umjetnost i kako nastaje? Kakve su veze između naših vizualnih dojmova, inspiracije, osjećaja i samog čina likovnog ili glazbenog stvaralaštva? Što misle i osjećaju posjetitelji izložbi, slušatelji koncerata? Koja je uloga mozga u svemu tome? Na znanstveno-popularan način o toj će temi govoriti jedna od najistaknutijih znanstvenica tog područja, specijalistica neuropsihijatrije, akademkinja Vida Demarin.
Mozak je najvažniji organ u ljudskom tijelu i do danas je prikupljena velika količina informacija o tome kako funkcionira taj centar svih naših životnih procesa. Istraživanje mozga je danas jedno od najzastupljenijih područja znanstvenog istraživanja uopće i u ovom se trenutku nastavlja velikom brzinom zbog sve veće dostupnosti neinvazivnog snimanja moždane aktivnosti uz pomoć funkcionalne magnetske rezonance.
Akademkinja Vida Demarin svoj je stručni i znanstveni rad posvetila upravo istraživanjima funkcija mozga, a ovom prigodom govoriti će o procesima koji se događaju u mozgu tijekom stvaranja i recepcije umjetničkog djela. Fantastična metoda funkcionalnog neuroimaginga daje nam mogućnost uvida u aktivnost mozga za vrijeme gledanja određenog likovnog djela ili slušanja glazbe te nam pomaže u boljem razumijevanju funkcije mozga u aktivnostima povezanim s kreativnim stvaralaštvom.
U stvaralaštvu Petera Koglera izdvaja se nekoliko motiva koji su postali njegovim zaštitnim znakom. Jedan od najpoznatijih je i motiv isprepletenih cijevi koje čine mrežaste strukture što se šire i osvajaju arhitektonske prostore. U Muzeju suvremene umjetnosti upravo je Koglerova instalacija s motivom cijevi na tapetama zasigurno najomiljeniji eksponat izložbe! Međutim, postoji i cijeli niz Koglerovih motiva povezanih s ljudskom anatomijom, kao što su mozak, lice, skelet ili rendgenska slike koje Kogler razvija u kompjutorskim animacijama, slikama, crtežima i objektima od osamdesetih godina prošlog stoljeća pod utjecajem formalističke filozofije američkog minimalizma.
ULAZ SLOBODAN
Filip Đerke,
Studentska sekcija za neuroznanost
Izdavač De Gruyter "otključao" je prva četiri volumena (2010-2013) časopisa Translational Neuroscience za slobodan pristup (Open Access).
Člancima se može pristupiti na stranici: http://www.degruyter.com/view/j/tnsci (volumeni se otvaraju s lijeve strane).
Radi se o svekupno 182 rada (od čega su mnogi autora s HIIM-a i MEF-a).
Uskoro se očekuje i otključavanje i mogućnost bestplatnog downloada i volumena 5 za 2014. godinu (još 36 radova), a već su OA i svi oni koji su već izašli i koji će izaći u 2015.
