Plan i program nastave u akademskoj godini 2015./2016.

Drugi turnus: 16. studenoga 2015. do 22. siječnja  2016. (grupe 1 – 15)

Ukupno 100 sati: 32 sata predavanja (P1-P25), 29 sati seminara (S1-S13) i 39 sati vježbi (VA1-VA10 anatomske i VR1-VR6 računalne) (ECTS = 9.0)

Grupe 1, 2 i 3                        = A (seminarska dvorana prizemlje, HIIM)

Grupe 4, 5 i 6                        = B (seminarska dvorana I. kat, HIIM)

Grupe 7, 8 i 9                        = C (seminarska dvorana prizemlje, HIIM)

Grupe 10, 11 i 12                  = D (seminarska dvorana I. kat, HIIM)

Grupa 16 (naknadni upis)    = F (seminarska dvorana prizemlje, HIIM)

Računalne vježbe (VR1-VR6) se održavaju u računalnoj učionici HIIM-a (II. kat)

Anatomska vježba VA1 se održava u Zavodu za patologiju (dvorana za mikroskopiranje)

Anatomske vježbe VA2, VA7, VA8 i VA9 se održavaju u prosekturi HIIM-a (podrum)

Anatomske vježbe VA3-VA6 i VA10 se održavaju u seminarskim dvoranama (HIIM, prizemlje i I. kat)

Predavanja P1-P25 se za sve grupe održavaju u zgradi dekanata, prema rasporedu

Seminari S1-S13 se održavaju u seminarskim dvoranama (HIIM, prizemlje i I. kat), prema rasporedu grupa A-E

Tjedni raspored i naslovi tema

I. TJEDAN (16. XI - 20. XI) :

Ponedjeljak:

P1           Neuron: temeljna strukturno-funkcijska jedinica živčanog sustava (1 sat)

P2           Struktura sinapse i mehanizam sinaptičkog prijenosa signala                          (1 sat)

P3           Morfogeneza i histogeneza živčanog sustava                                                   (2 sata)

P4           Evolucija ljudskog mozga: što nas čini ljudima?                                              (2 sata)

Utorak:   

P5           Signalne molekule i mehanizmi I: ionski kanali, crpke i transporteri              (1 sat)

P6           Signalne molekule i mehanizmi II: ligandi, receptori i drugi glasnici              (1 sat)

P7           Signalne molekule i mehanizmi III: membranski i akcijski potencijal             (1 sat)

P8           Fiziologija cerebrospinalne tekućine i intrakranijski tlak                  (2 sata)

P9           Fiziologija krvnog optoka u središnjem živčanom sustavu                             (1 sat)  

Srijeda:

VR1        Membrana i membranski potencijal                                                                  (3 sata)

VA1        Neuroni, glija i metode istraživanja građe živčanog sustava                            (3 sata)

Četvrtak:

VR2        Pasivna svojstva aksona i akcijski potencijal                                                     (3 sata)

VA2        Podjela i morfologija mozga, moždane ovojnice i krvne žile, komore           (3 sata)   

Petak:

VR3        Akcijski potencijal – metoda prikovanog napona (Voltage Clamp)               (2 sata)

VA3        Siva i bijela tvar kralježnične moždine; Talamokortikalni sustav                     (2 sata)

II. TJEDAN: (23. XI – 27. XI)

Ponedjeljak:

VR4        Prag podražljivosti i razdoblja refrakternosti i akcijski potencijali   (2 sata)

VA4        Građa mozga in vivo (strukturne «neuroimaging» metode)                              (2 sata)

Utorak:

VR5        Postsinaptički potencijali i postsinaptičke interakcije                                      (2 sata)

VA5        Funkcije mozga in vivo (fMRI, PET, MEG, TMS)                                           (2 sata)

Srijeda:

VR6        Nastanak živčanog impulsa (inicijalni segment); sinaptička integracija           (2 sata)

VA6        Fetalni i perinatalni razvoj mozga (histologija + MRI)                                   (2 sata)

Četvrtak:

VA7        Izgled i građa moždanog debla i malog mozga, IV. Komora                         (3 sata)

Petak:     

VA8        Topografija i građa bazalnih ganglija i diencefalona, III. Komora (3 sata)

III. TJEDAN (30. XI – 04. XII):

Ponedjeljak:

VA9        Morfologija moždanih hemisfera, lat. komora i limbičkog režnja   (3 sata)

Utorak:

P10         Stanična, modularna, laminarna i arealna organizacija moždane kore             (1 sat)

P11         Retikularna formacija i ekstratalamički aferentni sustavi moždane kore          (1 sat)

P12         Opće moždane funkcije: EEG i evocirani potencijali                                      (1 sat)

Srijeda:

VA10      Stupnjevi budnosti i stanja svijesti; spavanje i snovi; cirkadijani ritmovi       (2 sata)

Četvrtak:

P13         Uvod u osjetne sustave: vrste osjeta, osjetni receptori i osjetni putovi           (1 sat)

P14         Transdukcija signala: mehanoreceptori, osmoreceptori, kemoreceptori         (1 sat)

P15         Fototransdukcija i fiziološka optika                                                                  (1 sat)

Petak:

S1            Somatosenzibilni sustavi: anterolateralni sustav i dorzalne kolumne             (3 sata)

KOLOKVIJ ANATOMSKE VJEŽBE

IV. TJEDAN (07. XII – 11. XII):

Ponedjeljak:

S2            Slušni i vestibularni sustav                                                                                  (2 sata)

Utorak:

S3            Vidni sustav                                                                                                        (3 sata)

Srijeda:

P16         Opće ustrojstvo motoričkih sustava                                                                  (1 sat)

P17         Voljni pokreti: moždana kora, sustav za pokretanje očiju                               (1 sat)

Četvrtak:

S4            Spinalni motorički mehanizmi i refleksi                                                            (2 sata)

Petak:

S5            Supraspinalni putovi: mišićni tonus, posturalni refleksi i spinalni šok           (2 sata)

V. TJEDAN (14. XII – 18. XII):

Ponedjeljak:

S6            Građa i funkcije malog mozga                                                                           (2 sata)

Utorak:

S7            Ustrojstvo i funkcije bazalnih ganglija                                                              (2 sata)

Srijeda:

P18         Hipotalamus upravlja endokrinim i autonomnim sustavom                           (1 sat)

P19         Centralni mehanizmi homeostaze                                                                    (2 sata)

P20         Ustrojstvo i funkcije struktura limbičkog sustava                                             (2 sata)

P21         Uloga fronto-limbičkog sustava u regulaciji emocija i socijalnih interakcija (1 sat)

S8            Neurobiološka podloga emocija                                                                        (3 sata)

Četvrtak: DAN FAKULTETA

Petak:

S8            Neurobiološka podloga emocija                                                                        (3 sata)

P22         Neurobiološka podloga promijenjenih stanja svijesti                                     (1 sat)

P23         Neurobiološka podloga ovisnosti                                                                     (2 sata)

VI. TJEDAN (04. I – 08. I):

Ponedjeljak:            

S9            Psihologija i anatomija učenja i pamćenja                                                         (2 sata)

Utorak:

S10          Stanični mehanizmi učenja i pamćenja                                                              (2 sata)

Srijeda: BLAGDAN - TRI KRALJA

Četvrtak:

S11          Promjene ponašanja i kognitivnih funkcija tijekom starenja i degeneracije    (2 sata)

Petak:

S12          Funkcije prefrontalne i parijetalne asocijacijske moždane kore                        (2 sata)

VII. TJEDAN (11. I – 15. I):

Ponedjeljak:

S13          Razvojna i odrasla plastičnost mozga i reorganizacija moždanih funkcija     (2 sata)

Utorak:  SLOBODAN DAN (KOLOKVIJI)

Srijeda:

P24         Lokalizacija i lateralizacija kortikalnih funkcija                                                  (2 sata)

P25         Neurobiološka podloga jezičnih funkcija                                                         (1 sat)

POTPISIVANJE INDEKSA NAKON ZADNJEG PREDAVANJA

 

ISPIT u tjednu od 11. do 15. siječnja 2016.

TEMELJI NEUROZNANOSTI 2015./2016. – II. TURNUS, tjedna satnica i raspored po grupama

PRVI TJEDAN (16. - 20. XI 2015.):

Datum/Dan:	Vrijeme:	Grupe:	Tema:	Nastavnici:
16.XI/Ponedjeljak	13.30-14.15	A – E	P1	Šimić (Biološka dvorana)
	14.15-15.30	A – E	P2	Šimić (Biološka dvorana)
	15.45-16.30	A – E	P3	Šimić (Biološka dvorana)
	16.30-17.15	A – E	P4	Šimić (Biološka dvorana)
17.XI/Utorak	08.00-10.15	A	VR1	Crljen, Banfić, Radoš
	10.30-12.45	B	VR1	Crljen, Banfić, Radoš
	13.30-14.15	A – E	P5	Banfić (Biološka dvorana)
	14.30-15.15	A – E	P6	Banfić (Biološka dvorana)
	15.30-16.15	A – E	P7	Banfić (Biološka dvorana)
	16.30-18.00	A – E	P8	Klarica (Biološka dvorana)
	18.15-19.00	A – E	P9	Klarica (Biološka dvorana)
18.XI/Srijeda	08.00-10.15	A	VA1	Vukšić, Babić Leko, Sedmak
	08.00-10.15	C	VR1	Lukinović-Škudar, Crljen, Banfić
	10.30-12.45	C	VA1	Vukšić, Babić Leko, Sedmak
	10.30-12.45	D	VR1	Lukinović-Škudar, Crljen, Banfić
	13.00-15.15	D	VA1	Krsnik, Vukšić, Babić Leko
	13.00-15.15	E	VR1	Lukinović-Škudar, Crljen, Banfić
	15.30-17.45	E	VA1	Krsnik, Babić Leko, Vukšić
	18.00-20.15	B	VA1	Sedmak, Babić Leko, Vukšić
19.XI/Četvrtak	08.00-10.15	A	VR2	Lukinović-Škudar, Crljen, Banfić
	08.00-10.15	B	VA2	Krsnik, Petanjek, Šimić
	10.30-12.45	B	VR2	Lukinović-Škudar, Crljen, Banfić
	10.30-12.45	A	VA2	Krsnik, Petanjek, Šimić
	13.00-15.15	C	VR2	Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
	13.00-15.15	D	VA2	Krsnik, Babić Leko, Vukšić
	15.30-17.15	D	VR2	Lukinović-Škudar, Crljen, Banfić
	15.30-17.15	C	VA2	Sedmak, Babić Leko, Vukšić
	17.30-19.45	E	VR2	Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
20.XI/Petak	08.00-09.30	A	VR3	Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
	08.00-09.30	B	VA3	Kovačević, Judaš, Sedmak
	09.45-11.15	B	VR3	Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
	09.45-11.15	A	VA3	Vukšić, Babić Leko, Sedmak
	11.30-13.00	C	VR3	Lukinović-Škudar, Banfić, Crljen
	11.30-13.00	D	VA3	Krsnik, Babić Leko, Sedmak
	13.15-14.45	D	VR3	Lukinović-Škudar, Banfić, Crljen
	13.15-14.45	C + E	VA3	Krsnik, Sedmak, Vukšić
	15.00-16.30	E	VR3	Lukinović-Škudar, Banfić, Crljen
	16.45-19.00	E	VA2	Sedmak, Krsnik, Babić Leko

DRUGI TJEDAN (23. - 27. XI. 2015.):

Datum/Dan:	Vrijeme:	Grupe:	Tema:	Nastavnici:
23.XI/Ponedjeljak	09.00-10.30	A	VR4	Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
	09.00-10.30	B	VA4	Radoš, Judaš, Sedmak
	10.45-12.15	B	VR4	Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
	10.45-12.15	A	VA4	Radoš, Judaš, Sedmak
	12.30-14.00	C	VR4	Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
	12.30-14.00	D	VA4	Radoš, Judaš, Sedmak
	14.15-15.45	D	VR4	Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
	14.15-15.45	C	VA4	Sedmak, Judaš, Radoš
	16.00-17.30	E	VR4	Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
	17.30-19.00	E	VA4	Sedmak, Judaš, Radoš
24.XI/Utorak	09.00-10.30	A	VR5	Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
	09.00-10.30	B	VA5	Radoš, Judaš, Sedmak
	10.45-12.15	B	VR5	Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
	10.45-12.15	A	VA5	Radoš, Judaš, Sedmak
	12.30-14.00	C	VR5	Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
	12.30-14.00	D	VA5	Radoš, Judaš, Sedmak
	14.15-15.45	D	VR5	Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
	14.15-15.45	C	VA5	Sedmak, Judaš, Radoš
	16.00-17.30	E	VR5	Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
	17.45-19.15	E	VA5	Sedmak, Judaš, Radoš
25.XI/Srijeda	09.00-10.30	A	VR6	Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
	09.00-10.30	B	VA6	Sedmak,  Krsnik, Judaš
	10.45-12.15	B	VR6	Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
	1.45-12.15	A	VA6	Sedmak, Krsnik, Judaš
	12.30-14.00	C	VR6	Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
	12.30-14.00	D	VA6	Sedmak, Krsnik, Judaš
	14.15-15.45	D	VR6	Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
	14.15-15.45	C	VA6	Sedmak, Krsnik, Judaš
	16.00-17.30	E	VR6	Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
	17.30-19.00	E	VA6	Sedmak, Krsnik, Judaš
26.XI/Četvrtak	08.00-10.15	A	VA7	Sedmak, Judaš, Vukšić
	10.30-12.45	B	VA7	Sedmak, Judaš, Vukšić
	13.00-15.15	C	VA7	Kovačević, Judaš, Vukšić
	15.30-17.45	D	VA7	Vukšić, Sedmak, Šimić
	18.00-20.15	E	VA7	Vukšić, Sedmak, Šimić
27.XI/Petak	08.00-10.15	A	VA8	Kovačević, Babić Leko, Sedmak
	10.30-12.45	B	VA8	Kovačević, Babić Leko, Sedmak
	13.00-15.15	C	VA8	Kovačević, Babić Leko, Sedmak
	15.30-17.45	D	VA8	Krsnik, Babić Leko, Vukšić
	18.00-20.15	E	VA8	Krsnik, Babić Leko, Vukšić

TREĆI TJEDAN (30.XI - 04. XII 2015.):

Datum/Dan:	Vrijeme:	Grupe:	Tema:	Nastavnici:
30.XI/Ponedjeljak	08.00-10.15	A	VA9	Vukšić, Sedmak, Šimić
	10.30-12.45	B	VA9	Vukšić, Sedmak, Šimić
	13.00-15.15	C	VA9	Vukšić, Sedmak, Šimić
	15.30-17.45	D	VA9	Sedmak, Judaš, Vukšić
	18.00-20.15	E	VA9	Sedmak, Judaš, Vukšić
01.XII/Utorak	10.15-11.00	A – E	P10	Sedmak (dvorana Čačković)
	11.00-11.45	A – E	P11	Sedmak (dvorana Čačković)
	12.00-12.45	A – E	P12	Ivkić (dvorana Čačković)
02.XII/Srijeda	09.00-10.30	A, B	VA10	Ivkić, Judaš, Džaja
	10.45-12.15	C, D	VA10	Ivkić, Judaš, Džaja
	12.30-14.00	E	VA10	Ivkić, Judaš, Džaja
03.XII/Četvrtak	09.30-10.15	A – E	P13	Banfić (dvorana Čačković)
	10.30-11.15	A – E	P14	Banfić (dvorana Čačković)
	11.30-12.15	A – E	P15	Banfić (dvorana Čačković)
	12.30-14.00	A – E	P8	Klarica (dvorana Nova vijećnica)- nadoknada
	14.15-15.00	A – E	P9	Klarica (dvorana Nova vijećnica)- nadoknada
04.XII/Petak	09.00-11.15	A, B	S1	Vukšić, Ivkić
	11.30-13.45	C, D	S1	Vukšić, Ivkić
	14.00-16.15	E	S1	Ivkić

ČETVRTI TJEDAN (07. - 11. XII 2015.):

Datum/Dan:	Vrijeme:	Grupe:	Tema:	Nastavnici:
07.XII/Ponedjeljak	09.00-10.30	A, B	S2	Vukšić, Babić Leko
	11.00-12.30	C, D	S2	Vukšić, Babić Leko
	14.00-15.30	E	S2	Crljen
08.XII/Utorak	09.00-11.15	A, B	S3	Babić Leko, Vukšić
	11.30-13.45	C, D	S3	Šimić, Vukšić
	14.00-16.15	E	S3	Babić Leko
09.XII/Srijeda	10.15-11.00	A – E	P16	Radoš (dvorana Čačković)
	11.00-11.45	A – E	P17	Radoš (dvorana Čačković)
10.XII/Četvrtak	09.00-10.30	A. B	S4	Banfić, Crljen
	11.00-12.30	C, D	S4	Banfić, Crljen
	14.00-15.30	E	S4	Ivkić
11.XII/Petak	09.00-10.30	A, B	S5	Banfić, Crljen
	11.00-12.30	C, D	S5	Banfić, Crljen
	14.00-15.30	E	S5	Crljen

PETI TJEDAN (14. - 18. XII 2015.):

Datum/Dan:	Vrijeme:	Grupe:	Tema:	Nastavnici:
14.XII/Ponedjeljak	09.00-10.30	A, B	S6	Vukšić, Šimić
	11.00-12.30	C, D	S6	Vukšić, Babić Leko
	14.00-15.30	E	S6	Crljen
15.XII/Utorak	09.00-10.30	A, B	S7	Ivkić, Vukšić
	11.00-12.30	C, D	S7	Vukšić, Babić Leko
	14.00-15.30	E	S7	Banfić
16.XII/Srijeda	09.30-10.15	A – E	P18	Vukšić (predavaonica Zavoda za farmakologiju)
	10.30-12.00	A – E	P19	Vukšić (predavaonica Zavoda za farmakologiju)
	12.15-13.45	A – E	P20	Radoš (predavaonica Zavoda za farmakologiju)
	14.00-14.45	A – E	P21	Radoš (predavaonica Zavoda za farmakologiju)
	15.00-17.15	A, B	S8	Kovačević, Vukšić
17.XII/Četvrtak	DAN FAKULTETA
18.XII/Petak	09.00-09.45	A – E	P22	Šimić (dvorana Čačković)
	10.00-11.30	A – E	P23	Šimić (dvorana Čačković)
	12.00-14.15	C, D	S8	Šimić, Vukšić
	14.30-16.45	E	S8	Šimić

ŠESTI TJEDAN (04. - 08.I 2016.):

Datum/Dan:	Vrijeme:	Grupe:	Tema:	Nastavnici:
04.I/Ponedjeljak	09.00-10.30	A, B	S9	Vukšić, Babić Leko
	11.00-12.30	C, D	S9	Vukšić, Šimić
	14.00-15.30	E	S9	Babić Leko
05.I/Utorak	09.00-10.30	A, B	S10	Vukšić, Babić Leko
	11.00-12.30	C, D	S10	Vukšić, Šimić
	14.00-15.30	E	S10	Babić Leko
06.I/Srijeda	BLAGDAN - SVETA TRI KRALJA
07.I/Četvrtak	09.00-10.30	A, B	S11	Sedmak, Babić Leko
	11.00-12.30	C, D	S11	Sedmak, Babić Leko
	14.00-15.30	E	S11	Sedmak
08.I/Petak	09.00-10.30	A, B	S12	Petanjek, Sedmak
	11.00-12.30	C, D	S12	Petanjek, Sedmak
	14.00-15.30	E	S12	Petanjek

SEDMI TJEDAN (11. - 15. I 2016.):

Datum/Dan:	Vrijeme:	Grupe:	Tema:	Nastavnici:
11.I/Ponedjeljak	09.00-10.30	A, B	S13	Radoš, Petanjek
	11.00-12.30	C, D	S13	Radoš, Petanjek
	14.00-15.30	E	S13	Radoš
12.I/Utorak	SLOBODAN DAN (KOLOKVIJI)
13.I/Srijeda	11.30-13.00	A – E	P24	Šimić (dvorana Čačković)
	13.15-14.30	A – E	P25	Šimić (dvorana Čačković)

Ispit u utorak, 19. I 2016. u 09.00 sati. (II. turnus + ponavljači)

 

Kolegij "Temelji neuroznanosti" u svojem izvedbenom planu sadrži i anatomske vježbe za koje su potrebni studenti demonstratori.

Prijave za studente demonstratore mogu se predati do 23. rujna 2019. u Tajništvo HIIM-a.

Prednost pri izboru imaju studenti koji su bili demonstratori prijašnjih godina na ovom kolegiju.

Prijava mora sadržavati:

1. Ime i prezime studenta
2. Godinu studija
3. Ocjenu na kolegiju "Temelji neuroznanosti"
4. Kontakt broj i e-mail adresu
5. Kratki opis motiviranosti za rad sa studentima i za područje neuroznanosti.

Autori: Miloš Judaš & Ivica Kostović

Na ovoj stranici možete vidjeti sadržaj svih poglavlja udžbenika "Temelji Neurozanosti", te preuzeti cijeli udžbenik (ovdje) ili pojedinačna poglavlja.

1. Razvojno porijeklo i temeljna podjela središnjeg živčanog sustava
   • Živčani sustav ima središnji i periferni dio
   • Dva temeljna dijela središnjeg živčanog sustava su mozak (encephalon) i kralježnična moždina(medulla spinalis)
   • Tri temeljna dijela mozga su moždano deblo (truncus encephalicus), mali mozak (cerebellum) i veliki mozak (cerebrum)
   • Poznavanje embrionalnog razvoja omogućuje nam potpuniju razdiobu temeljnih dijelova središnjeg živčanog sustava
2. Stanična gtađa središnjeg živčanog sustava: neuroni i glija
   • Dvije temeljne vrste stanica u središnjem živčanom sustavu su neuroni i glija
   • Četiri glavna morfološka dijela neurona su dendriti, soma, akson i presinaptički aksonski završetak
   • Tri temeljne neurohistološke metode uveli su krajem prošlog stoljeća Camillo Golgi, Franz Nissl i Carl Weigert
   • Neuronske putove može se istražiti metodama što se temelje na prirodnoj pojavi aksonskog prenošenja
   • Glija stanice dijelimo na makrogliju (astrociti i oligodendrociti) i mikrogliju
   • Kromatoliza, degeneracija neurona i regeneracija ozlijeđenog aksona
3. Morfogeneza i histogeneza središnjeg živčanog sustava i procesi razvojnog preustrojstva
   • Cijeli središnji živčani sustav se razvija od ektoderma
   • Histogenetski procesi uzrokuju rast neuralne cijevi, promjene njezinog oblika i promjene građe njezine stijenke
   • Razvojni stadiji su vremenski, a embrionalne zone prostorni pokazatelji za praćenje histogenetskih procesa
   • Histogenetske procese dijelimo na "progresivne" i reorganizacijske
   • Histogeneza moždane kore obilježena je pojavom posebnih fetalnih zona, a pojava kortikalne ploče označava prijelaziz embrionalnog u rano fetalno razdoblje
   • Bazalni gangliji telencefalona razviju se od ganglijskog brežuljka, a to je područje ključnoza patogenezu periventrikularnogkrvarenja uprijevremeno rođene djece
4. Izgled i raspodijela sive i bijele tvari kralježnične moždine, moždanog debla i malog mozga
   • Kralježnična moždina je spinalni dio središnjeg živčanog sustava
   • Moždano deblo spaja kralježničnu moždinu s velikim i malim mozgom
   • Mali mozak ima koru, bijelu tvar, 4 parne duboke jezgre i 3 režnja s 10 režnjića što oblikuju središnji vermis i dvije bočne hemisfere
5. Izgled i raspodijela sive i bijele tvari velikog mozga: međumozak, krajnji mozak i sustav moždanih komora
   • Veliki mozak (cerebrum) sastoji se od međumozga (diencephalon) i krajnjeg mozga (telencephalon)
   • Telencefalon je pogodno podijeliti u lateralni telencefalon i mediobazalni telencefalon
   • Četiri temeljna dijela telencefalona su: moždana kora, bijela tvar, bazalni gangliji i lateralne moždane komore
   • U omeđenju moždanih komora sudjeluju brojnestrukture telencefalona i diencefalona
   • Lobus limbicus je medijalni, rubni dio telencefalona što u luku okružuje diencephalon i corpus callosum
6. Stanična biologija neurona
   • Neuron je signalna jedinica živčanog sustava
   • Put biosinteze, sekrecije, endocitoze i egzocitoze
   • Citoskelet neurona je dinamička struktura s nizom bitnih funkcija
   • Aksonsko prenošenje je dvosmjerno (anterogradno ili retrogradno), odabirno i brzo ili sporo
7. Odabirna propusnost stanične membrane i ionski kanali
   • Lipidni dvosloj i uklopljeni proteini određuju bioelektrična svojstva membrane
   • Stanična membrana je odabirno propusna pregrada između stanice i njezine okoline
   • Brojnost, vrste i raspored ionskih kanala određuju električnu vodljivost membrane neurona
8. Biofizički temelji ekscitabilnosti: Membranski i akcijski potencijal
   • Kretanje iona kroz membranu mijenja membranski potencijal
   • Teorijom sržnog vodiča tumačimo pasivna električna svojstva membrane
   • Nastanak i vođenje akcijskog potencijala
9. Signalne molekule i signalni mehanizmi
   • Međustanični signali prenose se izravnim dodirom stanica ili izlučenim signalnim molekulama
   • Membrana odraslih neurona sadrži dvije glavne vrste receptora: ionotropne i metabotropne
   • Procesi fosforilacije i defosforilacije ciljnih proteina imaju ključnu ulogu u signalnim funkcijama neurona
   • Posebna uloga i homeostaza Ca2+ u neuronima
   • Neki vanjski signali mijenjaju ekspresiju gena odraslih neurona
   • Sažetak poglavlja: kratkoročne, srednjoročne i dugoročne posljedice aktivacije receptora
10. Građa i funkcija sinapsi
    • Temeljni dijelovi kemijske sinapse su presinaptički element, sinaptička pukotina i postsinaptički element
    • Strukturu sinapsi moguće je povezati s njihovom funkcijom
    • Različite vrste sinapsi razmještene su po različitim dijelovima postsinaptičkog neurona
    • Egzocitoza je precizno nadzirani proces oslobađanja "kvantnih" količina neurotransmitera iz sinaptičkih mjehurića
    • Aktivacija ionotropnih receptora dovodi do izravnih promjena ionske propusnosti postsinaptičke membrane i nastanka postsinaptičkih potencijala
    • Mehanizmi presinaptičke i postsinaptičke inhibicije i facilitacije su različiti
    • Sinaptička integracija je vremensko i prostorno zbrajanje EPSP i IPSP u zoni okidanja
    • Sinaptička plastičnost: ljudska osobnosttemelji se na promjenama "snage" i "učinkovitosti" sinapsi
    • Sinaptička signalizacija prekida se odstranjivanjem neurotransmitera iz sinaptičke pukotine na tri načina: difuzijom, hidrolitičkom razgradnjom i ponovnim unošenjem u presinaptički element
    • Bolesti sinapse: otrovi, droge, lijekovi i protutijela mogu odabirno djelovati na različite korake sinaptičke signalizacije
11. Neurotransmiteri, neuropeptidi i njihovi receptori
    • Postsinaptički receptori određuju narav i trajanje sinaptičke signalizacije
    • U sinaptičkoj signalizaciji neuroni rabe dvije vrste signalnih molekula: klasične neurotransmitere i neuroaktivne peptide
    • Mnogo je različitih vrsta neuroaktivnih peptida
12. Stanični temelj ponašanja: neuronski nizovi, putovi, krugovi, mreže i sustavi
    • Neuroni su međusobno povezani na niz različitih načina
    • Nadzorni sustavi su sustavi što reguliraju rad drugih sustava
13. Podsjetnik na građu i funkciju perifernog i autonomnog živčanog sustava
    • Periferni živčani sustav se sastoji od živaca, njihovih korjenova i spletova, perifernih neurona što oblikuju osjetne i autonomne ganglije, osjetnih receptora i glija stanica
14. Ustrojstvo sive i bijele tvari kralježnične moždine
    • Tri debela snopa bijele tvari okružuju tri stupa i središnji dio sive tvari kralježnične moždine
    • Tri glavne vrste neurona u sivoj tvari kralježnične moždine su: stanice korjenova, stanice snopova i interneuroni
    • Bijela tvar kralježnične moždine sastavljena je od uzlaznih osjetnih, silaznih motoričkih i dvosmjernih asocijacijskih putova
    • Kliničko-anatomski sindromi kralježnične moždine
15. Ustrojstvo sive i bijele tvari moždanog debla i malog mozga
    • Na prijelazu iz kralježnične u produljenu moždinu dolazi do bitnih promjena unutarnjeg ustrojstva
    • Vanjski izgled moždanog debla izraz je njegove unutarnje građe – izbočine i polja na površini odgovaraju jezgrama ili snopovima aksona u dubini
    • Moždano deblo sadrži 6 funkcionalnih skupina sive tvari
    • Kroz moždano deblo prolaze (ili iznjega polaze) dugi osjetni i motorički putovi
    • Moždani živci
16. Ustrojstvo sive i bijele tvari međumozga
    • Subthalamus je malo područje složene građe, kroz koje prolaze osjetni, motorički i uzlazni monoaminski putovi
    • Talamus je razdijeljen na područja i jezgre, a aksoni talamičkih neurona oblikuju moćni talamokortikalni sustav
17. Ustrojstvo neurotransmiterskih sustava i retikularne formacije
    • Neurotransmiteri brze ekscitacije i inhibicije: glutamat i GABA
    • Sustavi acetilkolinskih neurona
    • Sustavi monoaminskih neurona
    • Retikularna formacija zauzima središnji dio tegmentuma moždanog debla i dijeli se u tri uzdužne funkcionalne zone
18. Regionalno, arealno, laminarno i modularno ustrojstvo moždane kore
    1. Arhitektonika je temeljna metoda istraživanja građe moždane kore
    2. Moždanu koru dijelimo u isocortex i allocortex
    3. Neuroni moždane kore su piramidni i nepiramidni
    4. Aferentni sustavi vlakana moždane kore mogu biti ekscitacijski ili modulacijski, a dijelimo ih u tri velike skupine
    5. Radijalni stupići (kolumne) su temeljne strukturno-funkcionalne jedinice moždane kore
    6. Četiri temeljna citoarhitektonska tipa moždane kore mogu se povezati s pet funkcionalnih skupina kortikalnih polja
19. Opće moždane funkcije: uzlazni aktivacijski sustavi, EEG, stupnjevi budnosti i stanja svijesti
    • Budnost i spavanje su stanja svijesti i stanja ponašanja
    • EEG valovi se temelje na skupnim električnim svojstvima neurona moždane kore
    • Postsinaptički potencijali piramidnih neurona moždane kore imaju ključnu ulogu u nastanku EEG valova
    • Različiti sustavi aferentnih aksona uzrokuju različite promjene električne aktivnosti moždane kore
    • Ritmične oscilacije aktivnosti talamokortikalnih neurona omogućuju pojavu vretena spavanja, a predvodnik tih oscilacija je retikularna jezgra talamusa
    • Acetilkolinski i monoaminski uzlazni aksoni i retikularna formacija moduliraju ekscitabilnost talamokortikalnog sustava
    • Neurobiološki mehanizmi što omogućuju prijelaze između različitih stanja svijesti još uvijek su slabo poznati
    • Spavanje ima stadije što se ciklički ponavljaju tijekom noći
20. Moždane ovojnice i krvne žile, ependim i koroidni spletovi moždanih komora, cirkumventrikularni organi
    • Tri moždane ovojnice ovijaju, podupiru, zaštićuju i pregrađuju tkivo središnjeg živčanog sustava
    • Arteriae vertebrales i arteriae radiculares su dva glavna izvora arterijske krvi za kralježničnu moždinu, a raspored moždinskih vena je sličan rasporedu moždinskih arterija
    • Mozak arterijsku krv prima preko unutarnjih karotidnih i vertebralnih arterija, što se na bazi mozga spoje u Willisov prsten
    • Moždano deblo i mali mozak arterijsku krv primaju preko vertebralnog bazilarnog sustava
    • Moždane komore oblaže ependim, a u njima su smješteni koroidni spletovi što izlučuju cerebrospinalnu tekućinu
    • U određenim područjima stijenki moždanih komora su smješteni posebni cirkumventrikularni organi
21. Fiziologija cerebrospinalnog likvora i intrakranijski tlak
    • Cerebrospinalni likvor ispunjava sustav moždanih komora i subarahnoidni prostor
    • Intrakranijski tlak (tlak cerebrospinalnog likvora) ovisi o interakciji intrakranijskih volumena mozga, krvi i likvora
22. Načela ustrojstva osjetnih sustava, vrste osjeta i osjetni receptori
    • Osjetne informacije omogućuju nastanak svjesnog osjeta, kontrolu pokreta i održavanje stanja budnosti i pozornosti
    • Svi osjetni sustavi su ustrojeni prema istom općem planu
    • Četiri obilježja fizičkog podražaja mogu se kvantitativno povezati s psihološkim svojstvima svjesnog osjeta
    • Osjetni receptori prevode svojstva podražaja u neuralne kodove
23. Bol, toplina i hladnoća - anterolateralni osjetni sustav
    • Kožni termoreceptori bilježe i postojanu temperaturu kože i njezine promjene
    • Tri glavne vrste boli su brza površinska, spora površinska i duboka utrobna bol
    • Mehanički (Aδ-vlakna) i polimodalni (C-vlakna) nociceptori reagiraju na škodljive podražaje što oštećuju tkivo
    • Primarna aferentna nocicepcijskavlakna završavaju na sekundarnim osjetnim neuronima i interneuronima smještenim u nekoliko Rexedovih slojeva
    • Aksoni sekundarnih osjetnih neurona oblikuju anterolateralni sustav za prijenos osjeta boli i temperature, sastavljen od 4 uzlazna puta
    • Teorija nadziranog ulaza: prijenos osjeta boli može se modulirati na razini spinalnog segmenta promjenom ravnoteže između aktivnosti nocicepcijskih i ostalih aferentnih vlakana
    • Silazni putovi sustava endogene analgezije također mogu modulirati prijenos osjeta boli na razini spinalnog segmenta
24. Dodir, pritisak i kinestezija - sustav dorzalnih kolumni
    • Mehaničko podraživanje kože uzrokuje različite oblike svjesnog osjeta, a mehanoreceptore razvrstavamo na temelju njihove sposobnosti da signaliziraju brzinu, jačinu i usmjerenost podražaja
    • Tri glavna snopa osjetnog puta za dodir i kinesteziju iz trupa i udova su: fasciculus gracilis, fasciculus cuneatus i lemniscus medialis
    • Svaki dio kože je somatotopski predstavljen u primarnoj somatosenzibilnoj kori sukladno broju receptora u njemu
    • Nervus trigeminus prenosi osjet dodira i kinestezije iz područja lica
25. Uho - organ sluha i ravnoteže
    • Organ ravnoteže i slušni organ su smješteni u unutarnjem uhu
    • Prvi neuron slušnog puta je smješten u spiralnom gangliju pužnice, a prvi neuron vestibularnog puta je smješten u vestibularnom gangliju u dnu unutarnjeg zvukovoda
    • Bubnjići slušne koščice prenose titranje zraka na tekućinu unutarnjeg uha
    • Cortijev slušni organ je smješten u pužnici
    • Organ ravnoteže se sastoji od tri polukružna kanalića, membranske vrećice (sacculus) i membranske mješinice (utriculus)
26. Slušni i vestibularni sustav
    • Zvuk je tlačni val što se širi zrakom
    • Specifične neuronske veze povezuju neka područja moždanog debla, međumozga i moždane kore u središnji slušni sustav
    • Vrste i stupnjevi oštećenja sluha
    • Vestibularni sustav ima tri glavne funkcionalne zadaće
    • Vestibularne jezgre imaju vrlo složene neuronske veze
27. Fiziologija oka i fototransdukcije
    • Stijenku očne jabučice oblikuju tri očne ovojnice, a njezinu nutrinu ispunjavaju staklasto tijelo, leća i očna vodica
    • Staklasto tijelo ispunjava najveći dio oka
    • Stvaranjem i otjecanjem očne vodice održava se očni tlak
    • Dioptrički aparat oka je složeni centrirani optički sustav, sastavljen od 4 refrakcijska medija sfernih površina, s tri para kardinalnih točaka
    • Četiri vrste oštrine vida su: detekcijska oštrina, lokalizacijska (Vernier) oštrina, oštrina razlučivanja i oštrina prepoznavanja
    • Spektar vidljivog svjetla je tek djelićširokog spektra elektromagnetskog zračenja
    • Čunjići i štapići mrežnice su fotoreceptori zaduženi za fototransdukciju
    • Fototransdukcija je slijed biokemijskih zbivanja u vanjskom odsječku fotoreceptora
    • Adaptacija na mrak je dvofazni proces brzog povećavanja osjetljivosti čunjića i sporijeg povećavanja osjetljivosti štapića
28. Mrežnica i primarni vidni put
    • Mrežnica je izravni produljak međumozga, a vidni živac oblikuju aksoni trećeg neurona vidnog puta
    • Oftalmoskopom kroz zjenicu možemo promotriti očnu pozadinu (fundus) i mnogo doznati o nekim bolestima mozga i krvnih žila
    • Mrežnicu izgrađuje 5 vrsta neurona poredanih u 3 stanična sloja između kojih su 2 sinaptičke zone
    • Vidni sustav reagira na kontraste, tj. razlike stupnja osvijetljenosti različitih dijelova vidnog prizora
    • Fotoreceptori su prvi, bipolarne stanice drugi, a ganglijske stanice treći neuron vidnog puta
    • Corpus geniculatum laterale ima dorzalni i ventralni dio
    • Pulvinar je povezan s asocijacijskom vidnom moždanom korom
    • Radiatio optica se sastoji od genikulokortikalnih aksona što završavaju u primarnoj vidnoj moždanoj kori
    • Primarni vidni put je precizno retinotopno ustrojen
    • Primarna vidna moždana kora (area striata, polje 17) je heterotipni izokorteks
    • Neuroni primarne vidne moždane kore preoblikuju okrugla receptivna polja neurona mrežnice i CGLd u linearne odsječke i granice
    • Primarna vidna moždana kora ima stupićasto (kolumnarno) ustrojstvo
29. Opažanje boja, oblika, dubine i kretanja i ustrojstvo asocijacijskih vidnih polja moždane kore
    • Vid je konsruktivni, stvaralački proces
    • Tri ključna svojstva atributa bojesu ton, jarkost i zasićenost, a opažanje boja se temelji na konstantnosti boja, oponentnosti boja i istodobnomkontrastu boja
    • Opažanje oblika se temelji na razlikovanju lika i pozadine
    • Pri opažanju kretanja u vidnom polju, vidni sustavrabi podatke o kretanju gledanog predmeta, kretanju pozadine te pokretima očiju i glave
    • Opažanje dubine se temelji na tri vrste osjetnih pokazatelja: statičkim i dinamičkim monokularnim te binokularnim
    • Pojava opažajnih konstantnosti pokazuje da se vidno opažanjeoslanja na postojana svojstva okolnih objekata, a ne na varljive i neprekidne promjene obrazaca vidnih podražaja
    • P-sustav i inferotemporalni vidni korteks imaju ključnu ulogu u opažanju boja i oblika, a M-sustav i parijetalni vidni korteks omogućuju opažanje kretanja
    • Postojanje M i P sustava je izravno dokazano i u ljudskom mozgu
30. Mirisi i okusi - kemijski osjeti
    • Njušni sustav
    • Okusni sustav
31. Opće ustrojstvo motoričkih sustava
    • Motorička jedinica se sastoji od alfa-motoneurona i mišićnih vlakana što ih taj motoneuron inervira
    • Tri hijerarhijske razine motoričkih sustava su kralježnična moždina, moždano deblo i moždana kora
    • Mali mozak i bazalni gangliji su dva motorička sustava što moduliraju aktivnost moždanog debla i moždane kore
    • Bolesti i ozljede pojedinih dijelova motoričkih sustava imaju prepoznatljive simptome i znakove
32. Spinalni motorički mehanizmi i refleksi
    • Mišićna i tetivna vretena trajno bilježe različita svojstva mehaničkog stanja mišića
    • Refleks istezanja se temelji na osjetnim informacijama iz mišićnih vretena, a pridonosi regulaciji mišićnog tonusa
    • Neuronski krugovi i interneuroni kralježnične moždine imaju ključnu ulogu u procesima motoričke koordinacije
33. Uloga silaznih putova iz moždanog debla u održavanju stava tijela i mišićnog tonusa
    • Spinalni šok i učinci presijecanja kralježnične moždine
    • Decerebracijska i dekortikacijska rigidnost imaju različite uzroke i različita obilježja
    • Decerebracijska rigidnostje posljedica pojačane toničke aktivnosti lateralnog vestibulospinalnog i medijalnog retikulospinalnog puta
    • Sažetak: za pojavu decerebracijske rigidnosti bitan je poremećaj regulacije toničke aktivnosti lateralnog vestibulospinalnog i medijalnog retikulospinalnog puta
34. Uloga motoričke moždane kore u voljnim pokretima
    • Motorička područja moždane kore su smještena u čeonom režnju
    • Tractus corticospinalis polazi iz motoričkih i somatosenzibilnih polja moždane kore
    • Kortikospinalni aksoni na alfa-motoneurone djeluju i izravno i neizravno (preko interneurona)
    • Ozljede polja MI uzrokuju mišićnu slabost ili kljenut, a ozljede polja MII i SMA uzrokuju poremećaje izvođenja svrhovitih pokreta
35. Mali mozak
    • Kora malog mozga sadrži tri zasebna funkcionalna područja
    • Aferentne veze malog mozga dijelimo u 5 glavnih skupina
    • Kora malog mozga ima 3 sloja s 5 vrsta neurona
    • Eferentne projekcije tri funkcionalna područja mali mozak napuštaju preko zasebnih dubokih jezgara
    • Funkcionalni sažetak: zasebna područja kore malog mozga imaju zasebne veze s mozgom i kralježničnom moždinom
    • Bolesti i ozljede malog mozga uzrokuju jasno prepoznatljive simptome i znakove
36. Motoričke funkcije bazalnih ganglija telencefalona
    • Poput malog mozga, bazalni gangliji moduliraju aktivnost motoričke moždane kore i silaznih motoričkih putova
    • Pet tijesno povezanih jezgara oblikuje sustav motoričkih bazalnih ganglija
    • Unutarnje i vanjske veze bazalnih ganglija oblikuju jedan glavni i tri pomoćna neuronska kruga
    • Glavna aferentna vlakna za putamen i nucleus caudatus dolaze iz moždane kore, intralaminarnih jezgara talamusa i SNc
    • Neuroni strijatuma raspoređeni su u dva strukturno-funkcionalna odjeljka: matrix i striosome
    • Aksoni projekcijskih neurona strijatuma završavaju kao izravni put u GPi i SNr, a kao neizravni put u GPe
    • Bolesti bazalnih ganglija imaju karakteristična obilježja
37. Sustav za pokretanje očiju i usmjeravanje pogleda
    • Tri para vanjskih očnih mišića pokreću očnu jabučicu oko tri osi rotacije
    • Tri moždana živca inerviraju vanjske očne mišiće
    • Pet neuralnih sustava omogućuje pet vrsta očnih pokreta
    • Očnim pokretima upravljaju brojne moždane strukture
    • Vestibulo-okularni i optokinetički refleksi održavaju oštru sliku na mrežnici tijekom okretanja glave
    • Glatki pokreti praćenja održavaju sliku pokretnog predmetana mjestu najoštrijeg vida, a njima združeno upravljaju moždana kora, mali mozak i moždano deblo
    • Pokreti vergencije omogućuju oštro gledanje predmeta što se očima primiču ili se od njih odmiču
    • Sakade usmjeravaju pogledna zanimljivi predmet
38. Ustrojstvo i funkcija limbičkog sustava
    • Hippocampus retrocommissuralis je troslojni archicortex
    • Središnji limbički kontinuum je skup povezanih subkortikalnih struktura što se protežu od mediobazalnog telencefalona do moždanog debla
    • Corpus amygdaloideum je bazalni ganglij limbičkog sustava smješten u vrhu sljepoočnog režnja
    • Limbička i paralimbička kortikalna polja upravljaju održavanjem homeostaze i usklađuju unutarnja stanja organizma s realnostima vanjskog svijeta
    • Uzajamna povezanost neuronskih krugova i putova limbičkog sustava
    • Funkcije limbičkog sustava
39. Hipotalamus upravlja endokrinim i autonomnim živčanim sustavom
    • Hipotalamus oblikuje stijenku i dno III.komore, a dijeli se na tri poprečne i tri uzdužne zone
    • Prednji režanj hipofize (adenohypophysis) je vezan uz parvocelularne, a stražnji režanj (neurohypophysis) uz magnocelularne neurosekrecijske neurone
    • Neuroni hipotalamusa uključeni su u 4 vrste refleksa
    • Hipotalamus upravlja aktivnošću autonomnog živčanog sustava
40. Neurobiologija bioloških ritmova i motivacijskih stanja
    • Neurobiologija bioloških ritmova
    • Neurobiologija termoregulacije
    • Neurobiologija pijenja i žeđi
    • Neurobiologija hranjenja, gladi i sitosti
41. Neurobiologija emocija i spolnosti
    • Amigdala imaju ključnu ulogu u osjećajima straha i tjeskobe
    • Zbog čega je stres loš za vaš mozak?
    • Spolnost i mozak: spolna diferencijacija ljudskog mozga
42. Neurobiologija pozornosti i funkcije stražnje tjemene i dorzolateralne prefrontalne moždane kore
    • Pozornost je svjesni psihološki proces, a može biti odabirna ili podijeljena
    • Ozljede tjemenog režnja uzrokuju raznovrsne poremećaje što imaju sličnu podlogu
    • Sustav pozornosti je mreža razdvojenih, ali funkcionalno povezanih moždanih struktura
    • Posebna obilježja sustava radnog pamćenja
43. Psihologija i anatomija učenja i pamćenja
    • Učenje i pamćenje su temelj ljudske osobnosti
    • Dvije glavne vrste učenja su neasocijacijsko i asocijacijsko učenje
    • Proces pamćenja ima tri stadija
    • Složeno asocijacijsko pamćenje u čovjeka može biti eksplicitno (deklarativno) ili implicitno (proceduralno)
    • Neuroanatomija pamćenja
    • Strukture medijalnog temporalnog režnja su bitne za uspostavu dugoročnog eksplicitnog pamćenja, ali nisu skladišta pamćenja
44. Sinaptička plastičnost i stanični mehanizmi učenja i pamćenja
    • Učenje i pamćenje se temelje na pojavama sinaptičke plastičnosti
    • Tijekom habituacije i senzitizacije se mijenja presinaptička egzocitoza neurotransmitera
    • Snažna aktivacija ekscitacijskih sinapsi u hipokampusu uzrokuje pojavu dugoročne potencijacije (LTP)
    • Glutamatni NMDA-receptori imaju važnu ulogu u pojavi LTP
    • Dušični monoksid (NO) je nova vrsta signalne molekule, a u mozgu djeluje kao povratni glasnik u procesu volumne transmisije
    • Pojava LTP u CA1 polju hipokampusa vjerojatno je stanična podloga asocijacijskog učenja
45. "Temelji Neuroznanosti"

 

O predmetu i početku nastave

Predmet «Temelji neuroznanosti» je obvezni jednosemestralni predmet na II. godini studija medicine (III. semestar), u kojem se na interdisciplinaran i integrativni način izlažu temeljne spoznaje suvremene neuroznanosti o građi i funkcijama središnjeg živčanog sustava čovjeka. Predmet je interkatedarski, a sjedište Vijeća predmeta je u Zavodu za neuroznanost HIIM-a. Pročelnik Vijeća predmeta «Temelji neuroznanosti» je Prof. dr. sc. Goran Šimić. Predmet ima ukupno 100 sati nastave (32 sata predavanja, 29 sati seminara i 39 sati vježbi), a nosi 9.0 ECTS bodova.

---

O ispitu i uvijetima pristupanja ispitu

Ispitu mogu pristupiti svi studenti koji su ispunili sljedeće uvjete:

• Uspješno apsolvirana cjelokupna nastava (pozitivni dokaz pohađanja svih nastavnih jedinica u prozivnici za studente) i temeljem toga dobiven prvi i drugi potpis u indeksu
• Uspješno kolokvirani svi izostanci (u okviru izostanaka dopuštenih Pravilnikom o diplomskom studiju)
• Pisano rješenje Prodekana za nastavu o stečenom pravu polaganja ispita, kad su u pitanju studenti s izostancima većim od dopuštenih Pravilnikom o diplomskom studiju, zatim ponavljači, parcijalno upisani studenti, prijelaznici s drugih Fakulteta i svi ostali koji nisu prvi puta redovito upisani u II. godinu studija i ne udovoljavaju uvjetima propisanim od strane Vijeća predmeta.

Studenti za oba turnusa za potpis u indeks upisuju sljedećeg nastavnika: Prof.dr.sc. Goran Šimić

Raspored nastave u akademskoj godini 2019/2020 nalazi se na ovoj poveznici.