OPĆI DIO

NAZIV STUDIJA: Doktorski poslijediplomski studij neuroznanosti

Neuroznanost je u Hrvatskoj (na razini Područnog vijeća) prepoznata kao grana polja Temeljne medicinske znanosti u znanstvenom području Biomedicine i zdravstva, međutim to ne odgovara stanju svjetske znanosti gdje je neuroznanost zasebno područje znanosti, a grane i discipline neuroznanosti jesu:

  • temeljna neuroznanost
  • klinička neuroznanost
  • bihevioralna neuroznanost
  • kognitivna neuroznanost
  • afektivna neuroznanost
  • molekularna neuroznanost
  • računalna neuroznanost
  • sistemna neuroznanost

Dokazi se mogu naći u podjeli znanstvenih disciplina prema Nacionalnoj akademiji znanosti SAD, časopisima Science i Nature, «ISI web of science» i American Association for Advancement of Science. Prema tome, radi se o području, po definiciji interdisciplinarnom, koje traži svoj doktorski studij.

NOSITELJ STUDIJA I SURADNE USTANOVE

Nositelj studija je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (zajedno sa sastavnicima Prirodoslovno-matematičkim fakultetom, Filozofskim fakultetom, Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom, Veterinarskim fakultetom, Stomatološkim fakultetom i Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom, kao i suradnim ustanovama, Institutom „Ruđer Bošković“ i Kliničkim bolnicama) te suradni Medicinski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, kao i ostali hrvatski Medicinski fakulteti u Rijeci, Osijeku i Splitu.


INOVATIVNOST DOKTORSKOG PROGRAMA

Za naše prilike to je u cijelosti inovativni program!

  • Interdisciplinarnost - još jednom ističemo da je neuroznanost, po definiciji, interdisciplinarno područje istraživanja. Prema tome ovo je jedan od rijetkih studija koji s punim pravom nosi epitet «interdisciplinaran».
  • Kolaborativnost – sudjelovanje više sastavnica sveučlišta, javnih instituta, nastavnika iz više europskih i američkih sveučilišta te članova Međunarodnog znanstvenog savjeta HIIM-a uz postojeći kolaborativni projekt, jasni su dokazi kolaborativnosti
  • Partnerstvo s industrijom – ističemo partnerstvo s kliničkim bolnicama koje su ekvivalent proizvodnom sektoru kad je u pitanju neuroznanost jer omogućuju korištenje znanstvenih rezultata u dijagnostici i postupku. Na žalost, farmaceutska industrija u Hrvatskoj ne proizvodi neurofarmake.
  • Poslovni sektor – ima izrazite potrebe za neuropsiholozima s PhD stupnjem