|
Voditelj |
Doc.dr.sc. Goran Sedmak, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
|
|
Suradnici |
Dr.sc. Ivana Jurjević, dr.med. Dr.sc. Andrija Štajduhar, mag. inf et. math. Fadi Almahariq, dr.med. Ema Bokulić, dr.med.
|
|
Mjesto provođenja |
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Klinički bolnički centar Zagreb Klinička bolnica Dubrava
|
|
Iznos potpore |
1.672.032,87 kn - Hrvatska zaklada za znanost 265.000,00 kn - Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
|
|
Trajanje projekta |
60 mjeseci
|
SAŽETAK PROJEKTA
Subtalamus je trenutno jedna od klinički najzanimljivijih struktura bazalnih ganglija. Neurokirurško stimuliranje subtalamičke jezgre pomoglo je mnogim bolesnicima s Parkinsonovom bolesti otpornom na levodopu, no dovelo je i do neželjenih nuspojava. Nuspojave su posljedica stimuliranja neželjenih dijelova subtalamičke jezgre. Iako je u kliničkoj praksi uvriježena podjela subtalamičke jezgre u tri segmenta, postoje mnoga istraživanja koja osporavaju tu tvrdnju. Prva studija o podjeli subtalamičke jezgre objavljena je 1925. godine. Od tada pa do danas objavljene su 43 studije na čovjeku i primatima koje se bave ovom temom koristeći različite metode. Pregledom ovih studija pokazalo se da taj zaključak nije posve opravdan. Naime, samo manji broj studija (4) zagovara tri segmenta subtalamičke jezgre, a broj segmenata seže od 0 do 4. Zbog izrazite kliničke značajnosti subtalamičke jezgre i nedosljednosti u opisu broja segmenata subtalamičke jezgre, u predloženom istraživanju analizirati ćemo podjelu subtalamičke jezgre pomoću klasičnih histoloških metoda (npr. Nissl, Gallyas), modernim histološkim metodama (imunohistokemija i in-situ hibridizacija), metodama slikovnog prikaza mozga (strukturni MR, DTI MR) i modernim metodama molekularne biologije. Za kvantitativnu histološku analizu koristiti ćemo stereološku metodu. Također u sklopu ovog projekta nastaviti ćemo razvoj i testiranje programskog rješenja za automatsko prepoznavanje i kvantifikaciju neurona na histološkim preparatima. U prvoj fazi projekta analizirati ćemo post-mortem uzorke subtalamičke jezgre pomoću histoloških metoda i strukturnih MR metoda. U drugoj fazi projekta korelirati ćemo dobivene post-mortem histološke i MR rezultate s MR nalazima subtalamičke jezgre u zdravih dobrovoljaca u svrhu izrade prostorne mape subtalamičke jezgre in-vivo. U trećoj fazi korelirati ćemo podatke iz prve dvije faza s MR nalazima pacijenata oboljelih od Parkinsonove bolesti prije i nakon duboke mozgovne stimulacije.
