|
Voditelj |
Prof.dr.sc. Goran Šimić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
|
|
Istraživači |
|
|
Iznos potpore |
1.349.931,00 kuna
|
|
Početak projekta |
|
|
Kraj projekta |
|
|
Trajanje projekta |
3 godine
|
SAŽETAK PROJEKTA
Alzheimerova bolest (AB) je kronična degenerativna bolest i najčešći uzrok demencije u ljudi starije dobi (trenutno u RH ima više od 50 tisuća oboljelih, a u svijetu preko 24 milijuna). Kako će se prevalencija AB do 2050. godine učetverostručiti demencija će postati glavni zdravstveni problem, a njezin učinkovit tretman goruće pitanje. Bolest karakterizira prisutnost amiloidnih plakova u mozgu što su sačinjeni od beta-amiloida (Aß) i neurofibrilarnih snopića koje čine hiperfosforilirani tau proteini. Na temelju otkrića da mutacija APP gena može uzrokovati AB u članova istih obitelji, prevladavajuće mišljenje o patogenezi AB u posljednjih 20 godina bila je tzv. amiloidna hipoteza. To je dovelo do donekle preuranjenog zaključka da je Aß glavni pokretač bolesti i ne samo u obiteljskih (koji čine otprilike 0.45% svih oboljelih), već i u svih drugih (sporadičnih) slučajeva bolesti. Ipak, podatci dobiveni neuropatološkom analizom osoba umrlih od AB u većem se dijelu nisu nikad podudarali s amiloidnom hipotezom. Još je 1997. godine Braak sa suradnicima pokazao da patologija tau proteina u entorinalnim i hipokampalnim područjima mozga prethodi nakupljanju Aß za oko 27 godina. Zato ne iznenađuju činjenica da više od 20 posljednjih kliničkih pokusa koji su se temeljili na spojevima koji modificiraju metabolizam Aß nije uspjelo. Trenutni klinički kriteriji za dijagnozu AB usredotočeni su prvenstveno na kognitivne deficite prouzročene disfunkcijom hipokampalnih i asocijativnih područja moždane kore, dok su nekognitivni, tzv. ponašajni i psihološki simptomi demencije (PPSD) relativno zanemareni. Rano pojavljivanje PPSD ukazuje na zahvaćanje moždanog debla patološkim procesom, preciznije rečeno serotoninergičkih jezgara moždanog debla. Usprkos činjenici da trenutni kriteriji ne uključuju njihovu evaluaciju, nekoliko je nedavnih izvornih znanstvenih članaka, uključujući i naš, skrenulo pozornost na mogućnost ranog zahvaćanja serotoninergičkih raphe jezgara u tijeku AB. Ovo prospektivno trogodišnje istraživanje je stoga usmjereno k definiranju odnosa između ranih PPSD u osoba sa sumnjom na demenciju zbog AB i nekoliko potencijalnih ranih bioloških biljega bolesti: fosfo-tau proteina i sfingolipida u cerebrospinalnoj tekućini, slikovnog prikaza strukture, metabolizma i aktivnosti mozga pomoću MRI, MRS i SPECT, profiliranja izražaja gena tehnologijom genskih čipova, te inovativnog zadatka skrivenog objekta u šatoru (analog Morrisovog testa skrivene platforme u vodi za glodavce). Očekujemo da ćemo detaljnom analizom najmanje 150 ispitanika na ovaj način odrediti kojom se kombinacijom biljega može donijeti pouzdana rana dijagnoza AB, koji su biljezi diferencijalno dijagnostički najbolji za rano razlikovanje bolesnika s AB u odnosu na one s drugim primarnim uzrocima demencije te koji genski polimorfizmi utječu na raniju pojavu sporadičnog oblika AB.
Više o projektu pogledajte ovdje: http://alzbiotrack.hiim.hr/
